Godine 1926., Henry Ford, pionir industrijske revolucije i tvorac Ford Motor Company, donio je odluku koja je trajno oblikovala radne prakse širom svijeta. Ford je uveo 40-satni radni tjedan s slobodnim vikendima, smanjujući radno vrijeme svojih zaposlenika i pružajući im više vremena za odmor i privatni život.
Ova odluka nije bila samo čin dobrote prema radnicima – ona je imala i praktičan cilj. Više slobodnog vremena poticalo je kupovinu i korištenje automobila, što je direktno podržavalo Fordovo poslovanje. Radnici su sada imali vremena za izlete, obiteljska putovanja i društvene aktivnosti, čime je automobil postao simbol slobodnog vremena i mobilnosti.
Uvođenje 40-satnog tjedna i vikenda imalo je širi utjecaj na društvo i ekonomiju. Postao je temelj modernih radnih praksi, promičući ravnotežu između posla i privatnog života i postavivši standarde koji se i danas primjenjuju. Koncept vikenda, koji danas smatramo prirodnim dijelom tjedna, zahvaljujući Fordovoj odluci dobio je masovnu popularnost i društvenu prihvaćenost.
Ovaj potez Henryja Forda pokazuje kako inovacije nisu ograničene samo na tehnologiju i proizvodnju – one mogu oblikovati i društvene norme, kulturu rada i način života. Njegova vizija slobodnog vremena postala je ključni dio modernog života, a vikend koji danas uzimamo zdravo za gotovo, ima svoje korijene u industrijskim reformama koje je pokrenuo upravo Ford.
