Iako je većina organa u ljudskom tijelu neophodna za život i obavljanje važnih funkcija, postoje neki zakržljali dijelovi tijela koji se nazivaju rudimentarni organi. Iako su nekad bili neophodni, ti dijelovi tijela su vremenom izgubili svoju funkciju.
- Mišići uha – Dok većina sisara ima sposobnost kontrolisati svoje uši i usmjeriti ih u kojem god smjeru žele, ljudi su vremenom uglavnom izgubili tu sposobnost. Međutim, to ne znači da su ti mišići nestali. Neki ljudi mogu micati ušima pomoću njih, ali to je rijetko i uglavnom beskorisno.
- Darwinova kvržica ili aurikulska kvržica – Većina ljudi se rađa s izbočinom na rubu vanjskog uha. Smatra se da je ova kvržica ostatak zgloba koji je nekada omogućavao ljudima da sklope uši preko ušnih kanala. U modernije doba to se smatra anomalijom.
- Žučni mjehur – Iako je žučni mjehur odgovoran za pumpanje žuči (tekućine koju proizvodi jetra za razgradnju masne hrane) u tanko crijevo, to je imalo smisla samo našim precima lovcima-sakupljačima, jer su se obilno hranili mastima i proteinima kako bi zadržali energiju tokom razdoblja gladi. Modernim ljudima žučni mjehur nije pretjerano potreban. Zapravo, kada se pojave problemi s tim organom, on se može u potpunosti ukloniti, a tijelo to kompenzira distribucijom žuči na druge načine.
- Treći kapak – Na unutarnjem kutu oka svake osobe nalazi se tkivo poznato kao plica semilunaris ili treći kapak. Ptice, gmizavci i neki sisari koriste to tkivo kao membranu kako bi im oči bile vlažne, ali ljudi su izgubili sposobnost da to kontrolišu. Inače, ova membrana je rijetka među primatima.
- Ravna stopala – Ljudsko stopalo se prilagodilo za brzo i dugotrajno trčanje pomoću sistema dvostrukog luka. Prvi luk ide od naprijed prema nazad (uzdužni luk), dok drugi ide s jedne strane na drugu kako bi se smanjila upotreba mišića. Drugi primati (čimpanze ili gorile) nemaju ove lukove. Drugi primati imaju ravnija stopala od ljudi, a neki su ljudi rođeni s genetski ravnim, tj. spuštenim stopalima. Oni koriste puno više mišića za trčanje.
- Muške bradavice – Kad se fetusi razvijaju u maternici, svi počinju na isti način, bez obzira na spol. Muškarcima testosteron daje muške organe, ali njihove bradavice se formiraju mnogo prije nego što hormoni zapravo stignu. Biološki, bradavice su dizajnirane da majke daju mlijeko svojoj djeci, ali mužjaci ne mogu dojiti ni pod kakvim prirodnim okolnostima.
- Dlake na tijelu – Primarna funkcija dlaka je regulacija tjelesne temperature. Životinje u divljini imaju dlake po cijelom tijelu jer im je potrebna zaštita od vremenskih nepogoda, ali ljudi imaju dlake samo na nekim mjestima. Ljudi su razvili sposobnost regulisanja tjelesne temperature putem znojenja, budući da su žlijezde znojnice veće od onih koje imaju životinje.
- Mišić uspravljač dlake – Ovi mišići su odgovorni za pojavu naježenosti kože kod ljudi. Kada su stimulirani, oni se istežu i povlače dlaku, zbog čega ona stoji uspravno. Ti mišići su imali značajnu važnost samo dok su naši preci bili prekriveni dlakama kako bi ih, kad su bili ugroženi, činili većima i impozantnijima njihovim neprijateljima.
- Jakobsonov organ ili vomeronazalni organ) – Mnoge životinje (gmizavci, vodozemci i sisari) imaju strukturu u nosu poznatu kao vomeronazalni organ, koji pomaže u otkrivanju feromona. Zanimljivo, većina ljudi to nema, iako se neki ipak rađaju s njim. Medicinski dokazi su pokazali da ljudi koji imaju ovaj organ, koji se nalazi na krovu nosne šupljine, nemaju sposobnost otkrivanja feromona kao životinje, što znači da je organ praktički beskoristan.
- Slijepo crijevo – Vjerojatno najpoznatiji od svih organa na ovoj listi, slijepo crijevo je i dalje nepoznanica naučnicima. Ne samo da je opasan organ koji ponekad treba ukloniti, već se neki ljudi rađaju potpuno bez njega. Autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića, Charles Darwin bio je prvi koji je ponudio pretpostavku da je slijepo crijevo nekada pomagalo našim precima biljojedima u probavi hrane. Drugi naučnici vjeruju da je slijepo crijevo rezervoar korisnih crijevnih bakterija, ali prava svrha mu se još uvijek ne zna.
- Mali nožni prst – Naši su preci nekoć koristili mali prst za hvatanje za grane i penjanje kroz drveće, a to se još uvijek može vidjeti kod nekih primata. Ali danas našim tijelima to nije potrebno i tokom evolucije smo pronašli druge načine kretanja. Suprotno onome što bi se moglo pomisliti, mali nožni prst također nije potreban za ravnotežu. Zapravo su naše metatarzalne kosti u sredini stopala ključne za trčanje, hodanje i ravnotežu.
- Umnjaci – Zubi koji se nalaze na stražnjoj strani čeljusti nekada su našim precima pomogli u žvakanju žilave hrane, ali sada danas praktično besmisleni. Umnjaci su često višak na čeljusti, pa ih je potrebno ukloniti. Zanimljivo je da zubi nikada ne mijenjaju veličinu, što znači da se svaka osoba rodi sa zubima u zubnom mesu i samo čeka da izniknu. Treba napomenuti da svi ljudi nemaju umnjake, a nauka kaže da se otprilike trećina ljudi rađa bez njih.
- Tetiva u dugačkom dlanskom mišiću – Naši preci su ovu tetivu koristili za penjanje po drveću. Proteže se od kraja šake do pola podlaktice. U literaturi se navodi da je oko deset posto ljudi rođeno bez ove tetive. Ljudi su počeli hodati na dvije noge prije otprilike 3,2 milijuna godina, pa je potreba za vješanjem i ljuljanjem na drveću izgubila funkcionalni smisao.
- Mišić plantaris – To je mali mišić površnog stražnjeg dijela noge karakterisan najdužom tetivom u ljudskom tijelu. Istraživanja pokazuju da je plantaris rudimentarni mišić sa zanemarivom biomehaničkom funkcijom.
- Trtična kost, trtica ili repna kost – Kost savijena i polusavitljiva u donjem dijelu kičme koja kod majmuna i ljudi, predstavlja zakržljali rep.
- Piramidasti mišić – Ovaj mišić je trokutastog oblika i smješten je ispred donjega kraja ravnog trbušnog mišića i vjerovatno je jedan od najčudnijih dijelova tijela na ovom popisu. Stručnjaci nisu sigurni koju funkciju mišić ima, ali vjeruju da je možda pomogao našim precima da se kreću prije nego što su počeli hodati na dvije noge.
