Švedska je pokrenula uspostavljanje strateških rezervi žitarica u sjevernim regijama zemlje koje bi, u slučaju oružanog sukoba, mogle biti odsječene od ostatka zemlje.
U budžetu za 2026. godinu ukupno je predviđeno oko 575 miliona kruna za hitne rezerve.
Zalihe su planirane da obezbijede hranu za oko 90% stanovništva tokom tri mjeseca, uz prosječnu potrošnju od 3.000 kalorija dnevno po osobi.
Zbog trenutnih geo-političkih tenzija u regionu Baltika, civilna i vojna pripravnost dobivaju dodatni značaj. Dugoročno gledano, sve je aktuelnija metoda „totalne odbrane” prema kojoj svaka država mora biti spremna ne samo vojno nego i logistički.
Potez Švedske, koji ova zemlja pokreće prvi put nakon Hladnog rata, može biti signal i drugim zemljama da krizne situacije nisu više samo „neka daleka mogućnost”, već nešto za šta se valja pripremiti.
