Iako su se ledenjaci u slučaju regiona planina Pamir i gorje Karakoram (“Treći pol” – nakon Arktika i Antarktika) uglavnom održavali ili čak povećavali tokom prethodnih decenija, nova istraživanja ukazuju da se ta anomalija možda privodi kraju.
Ledenjaci koji su neko vrijeme bili stabilni sada pokazuju znakove povlačenja i gubitka mase — istraživači primjećuju da od 2018. godine počinju gubiti više mase nego što stvaraju. Ključni uzroci su manja količina padavina u obliku snijega što znači i manje nakupljanje leda, kao i sve jače otapanje zbog zagrijavanja, ali i dodatni faktori kao što su naslage prašine na površini leda koje pojačavaju apsorpciju toplote.
Oko 80 miliona ljudi zavisi od ledenjačke otopljene vode u tom regionu, koju koriste za piće, navodnjavanje ili kao hidroenergiju.
Ako ledenjaci nastave ovim tempom, to može imati ozbiljne posljedice poput:
- Smanjenje vode u ljetnjim mjesecima kad je padavina malo, pto predstavlja ozbiljan rizik za poljoprivredu i energetske potrebe.
- Povećan rizik od konflikata oko vode između država koje dijele vodene resurse.
- Potreba za adaptacijom što uključuje gradnju umjetnih ledenjaka, rezervoara, poboljšanje sistema navodnjavanja. Ali sve to može biti samo djelimično rješenje.
Da bismo sačuvali prirodne resurse i spriječili veće krize, neophodno je djelovati kako globalno u smislu klimatskih politika tako i lokalno u smislu upravljanja vodom i zaštite okoliša.
