Poznati urednik na HTV-u otkriva tajnu skrivenu iza slogana ‘Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107’ te govori o 35 godina karijere i kontroverznim dokumentarnim filmovima<\/p>\n\n\n\n
\u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107 (58), urednik na HRT-u, postao je jedan od najja\u010dih brandova hrvatske televizije, a sintagma “Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107”, kojom se godinama odjavljuju odli\u010dni dokumentarni serijali, pretvorila se u najkori\u0161teniji slogan: Kazali\u0161te slijepih tako je nazvalo svoju predstavu, splitska grupa “ST!llness” snimila je CD pod nazivom “Sve \u0161to znam o \u017eivotu je… odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107”, dizajnirana je majica, a kru\u017ei i vic o njemu i Jamesu Bondu. \u0110elu Had\u017eiselimovi\u0107a foruma\u0161i na internetskim stranicama smatraju kultnom li\u010dno\u0161\u0107u i govore “da su sve \u0161to znaju nau\u010dili od \u0110ele”. Sve \u010de\u0161\u0107e ga zovu u \u017eirije raznih filmskih festivala, od zagreba\u010dkog do sarajevskog, \u0161to ga kao zaljubljenika u film, magistra filmologije kod pokojnog Ante Peterli\u0107a i nekada\u0161njeg urednika filmskog programa, ka\u017ee, iznimno veseli. Dr\u017ei i predavanja na kojima \u010desto obja\u0161njava razlike izme\u0111u obi\u010dnog i autorskog dokumentarca. Godinama je u vezi s Marijom Nem\u010di\u0107, nekada\u0161njom ravnateljicom HRT-a i jednom od najmo\u0107nijih \u017eena na Prisavlju, koja je u novoj kadrovskoj ro\u0161adi marginalizirana. Kad smo se na\u0161li, objasnio nam je da po pravilima HRT-a ne smijemo razgovarati o programskim tajnama HRT-a, a on sam ne bi \u017eelio pri\u010dati o svom privatnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
Mladi smatraju va\u0161 posao idealnim: putujete svijetom i gledate filmove, a za taj u\u017eitak jo\u0161 ste i pla\u0107eni. Je li va\u0161 posao stvarno tako savr\u0161en?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – To je to\u010dna konstatacija i s njom se u potpunosti sla\u017eem. Radim jedan od najljep\u0161ih poslova i u njemu neizmjerno u\u017eivam. Ina\u010de je krasno kad \u010dovjek radi ono \u0161to voli, a ja sam imao tu sre\u0107u. No moram priznati da nakon 35 godina rada na televiziji polako dolazi do zasi\u0107enja i sad bih ovaj na\u010din \u017eivota rado zamijenio nekim le\u017eernijim, recimo, na obali gdje bih lovio ribu.<\/p>\n\n\n\n Sintagma “Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107” postala je sinonim za kvalitetu, a vi brand. Je li vam te\u017eak taj teret?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Brand se ne postaje preko no\u0107i. Imao sam sre\u0107u da sam sudjelovao u svim velikim projektima HRT-a, od Jadranskih susreta, Nedjeljnog poslijepodneva sa Sa\u0161om Zalepuginom i Programa plus, preko stvaranja Drugog i Ratnog programa, pa do Porina i Baluna. Uz to u\u010dio sam od najboljih znalaca posla, najvi\u0161e od Mignon Mihaljevi\u0107. Na televiziji je uobi\u010dajeno da se dokumentarci odjavljuju imenom novinara ili urednika, primjerice, to se radilo i u slu\u010daju Nede Ritz, koja je birala odli\u010dne kulturne dokumentarce. Zbog goleme koli\u010dine dokumentaraca i privr\u017eenosti publike slogan “Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107” postao je op\u0107e mjesto. Kad se oko mene po\u010dela stvarati strka, na televiziji su smatrali da je to dobro, jer se svaka ku\u0107a trudi stvoriti \u0161to vi\u0161e brandova. Tako sam postao brand posve spontano, bez ekipe koja u pozadini osmi\u0161ljava projekt. Nisam eksponirana osoba i ve\u0107ina ljudi i ne zna kako izgledam, \u0161to je moja velika prednost. Nemam ni majicu, proizvo\u0111a\u010d mi je nije ni poslao, iako je netko u Saboru konstatirao da ja o\u010dito dobro zara\u0111ujem na prodaji tih majica. To je totalni idiotizam – nisam ni znao da se proizvode, niti imam i\u0161ta s tom proizvodnjom. U svemu je najva\u017enije da publika voli dokumentarce.<\/p>\n\n\n\n Foruma\u0161i vas neizmjerno vole i cijene. \u0160alju li vam e-mailove s kakvim prijedlozima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – \u0160alju mi brojne mailove u kojima daju hvalevrijedne prijedloge i preporuke za neke programe pokazuju\u0107i da odli\u010dno poznaju svjetsku dokumentaristi\u010dku scenu. Najvi\u0161e tra\u017ee autorske dokumentarce, koji se jako razliku od televizijskih. Autorski dokumentarci nemaju nikakvog ograni\u010denja i mogu trajati sedam, petnaest ili 360 minuta. Me\u0111utim, televizija poznaje dvije dokumentaristi\u010dke forme, od 30 i 60 minuta, jer se pokazalo da gledatelji te\u0161ko prihva\u0107aju dulje dokumentarce. Samo u rijetkim situacijama mo\u017ee se prona\u0107i autorski dokumentarac koji odgovara toj televizijskoj formi. Prije dvije godine kupio sam autorski dokumentarac “No Direction Home” Martina Scorseseja o Bobu Dylanu, koji traje 180 minuta. \u010cekao sam vi\u0161e od godine dana da prona\u0111emo termin u kojem bismo ga mogli emitirati. Zbog tog ograni\u010denja ne emitiramo mnoge predivne dokumentarce jer ih ne mo\u017eemo uvrstiti u program, rijetko se prikazuju i u kinima, a rade se uglavnom za festivale, za biranu publiku i zaljubljenike u autorski dokumentarac.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d va\u0161oj nedvojbenoj popularnosti, Hloverka Novak Srzi\u0107 smijenila vas je s mjesta urednika Stranog programa. A i prije ste ve\u0107 bili smjenjivani. Je li to imalo veze s politi\u010dkim razlozima ili va\u0161im prezimenom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Ne, nikad nisam imao problema zbog prezimena, mo\u017eda vi\u0161e zbog toga \u0161to nikad u \u017eivotu nisam pripadao ni jednoj stranci. Takvi su ljudi obi\u010dno sumnjivi. O \u010dlanovima stranaka sve je jasno: kad je njihova stranka na vlasti, oni su u povla\u0161tenom polo\u017eaju, a kad je u opoziciji, nisu u povla\u0161tenom polo\u017eaju. Me\u0111utim, oni koji nisu ni u jednoj stranci, smatraju se opasnima jer razmi\u0161ljaju svojom glavom. Sad je do\u0161ao novi direktor programa, koji je formirao ekipu kakva njemu najvi\u0161e odgovara. Ni ja niti itko od stare ekipe nije se na\u0161ao u njoj, ali pravo je svakog direktora programa da sla\u017ee ekipu koja \u0107e, po njegovu mi\u0161ljenju, napraviti najbolji posao. To nisam ni shvatio kao neku smjenu. Smjenjivali su me ve\u0107 osam puta, no te\u0161ko\u0107e sam imao samo s prvim smjenjivanjem u vrijeme nakon rata, u kojem je bilo politi\u010dkih primjesa. – Svi su pri\u010dali o ne\u010demu \u0161to uop\u0107e nisu vidjeli. Na nekom portalu izi\u0161la je vijest o navodno spornoj epizodi, a zatim su sve novine kopirale tu vijest nadovezav\u0161i se na taj portal, iako je nisu provjerile. Tu seriju “Istina o hrani” BBC-jevi autori radili su vrlo izazovno, primjerice, u prvoj epizodi je \u010dovjek progutao kameru, koja je zatim prolazila kroz cijeli ljudski organizam, a na kraju izi\u0161la iz njega. U toj spornoj epizodi govorilo se o tome koliko hrana mo\u017ee pobolj\u0161ati pokretljivost spermija kod mu\u0161karaca. Autori su to prikazali na spektakularan na\u010din: supruge dobrovoljaca ku\u0161ale su njihovu spermu uz njihov pristanak, u kontroliranim uvjetima – bolnici, iz epruveta, a sve je bilo podr\u017eano znanstvenim pristupom. Taj je prizor u Engleskoj izazvao frku, a preno\u0161enjem tamo\u0161njih reakcija u Hrvatsku \u017eelio se kod nas stvoriti slu\u010daj. Nije mi jasno za\u0161to, jer je to bila jedna od najhvaljenijih i najgledanijih dokumentarnih serija. Na\u0161a slu\u017eba gledatelja nije zabilje\u017eila ni jedan prigovor gledatelja na tu emisiju nego samo pohvale. Zamjeralo nam se \u0161to je ta epizoda emitirana na Drugom programu HTV-a, odmah nakon crti\u0107a, u ranove\u010dernjem terminu, koji ne postoji. Imamo dnevni, poslijepodnevni, ve\u010dernji i kasnove\u010dernji termin. U uputama Vije\u0107a za elektroni\u010dke medije stoji da se takve stvari mogu prikazivati u drugim terminima ako su opravdane istra\u017eivanjem. Po meni nije postojao nikakav razlog za takvu reakciju, osim \u0161to su ljudi mogli biti pogo\u0111eni time \u0161to su vidjeli.<\/p>\n\n\n\n A za\u0161to je zabranjena reklama za \u0160kodu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Tu se radilo o nesporazumu. Dobio sam dopu\u0161tenje da radim tu svoju prvu reklamu, a valjda se mislilo da \u0107e biti kori\u0161ten samo moj lik. Me\u0111utim, agencija je imala ideju da iskoristi i slogan “Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107”. U ku\u0107i su smatrali da je neprimjereno da se taj slogan pojavljuje u reklami. Emitiranje reklame je u dogovoru sa \u0160kodom prekinuto. A zabrana je napravila jo\u0161 ve\u0107u reklamu. Kako ste se na televiziji po\u010deli baviti filmom i dokumentarcima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Kad sam 1974. bio apsolvent komparativne knji\u017eevnosti i engleskog jezika na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu, pozvao me moj profesor Ante Peterli\u0107 i predlo\u017eio mi da odem na televiziju na mjesec dana gdje su njegovi prijatelji Lazo Golu\u017ea i Miro Mahe\u010di\u0107, tada\u0161nji alfa i omega kvizova, trebali suradnike. Kako su obojica bili komparatisti, uvijek su tra\u017eili srodne suradnike smatraju\u0107i da je to izvanredan studij za novinarsko zvanje. Oti\u0161ao sam u Zabavni program i tamo mi se stra\u0161no svidjelo, a o\u010dito sam se i ja njima svidio. I ostao sam 35 godina. Iako je na televiziji bilo dokumentaraca Davida Attenborougha i prije, tek s Programom plus i Mignon Mihaljevi\u0107 potkraj osamdesetih po\u010dinje njihovo sustavno prikazivanje, prvo iz svijeta \u017eivotinja, a zatim putopisa. Reakcije su bile fantasti\u010dne. Danas gledanost putopisa u jutarnjem terminu iznosi od \u010detiri do sedam posto, \u0161to je izvanredno. Kad gledanost neke emisije postigne u prime timeu gledanost oko 6 posto, to je ve\u0107 odli\u010dno, a mi to posti\u017eemo ujutro.<\/p>\n\n\n\n Kakvo je bilo va\u0161e odrastanje u Zagrebu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Djetinjstvo sam proveo igraju\u0107i nogomet u Meduli\u0107evoj ulici i gutaju\u0107i filmove Jacquesa Cousteaua i Carla Sagana. \u010cesto se sjetim kako smo svakih pola sata pomicali golove s ceste kako bi automobil mogao pro\u0107i. To je bilo potpuno drugo vrijeme, nije bilo ove dana\u0161nje strke, \u017eivjelo se mirnije, a mo\u017eda i kvalitetnije. I\u0161ao sam u vrlo kvalitetnu i strogu IV. gimnaziju, u kojoj su predavali odli\u010dni profesori. U vrijeme Beatlesa redovito su nas slali ku\u0107i na \u0161i\u0161anje, a kolegicama se ispod kuta nisu smjele vidjeti minice. Osim Beatlesa, slu\u0161ao sam Rolling Stonese, Pink Floyde, kasnije Davida Bowieja, Nirvanu, Talking Headse, Alanis Morissette, a danas najvi\u0161e volim Hot Chili Pepperse. Na Filozofskom fakultetu bio sam zadnja generacija profesora Ive Herge\u0161i\u0107a. Knjige uglavnom \u010ditam po preporuci, a neke klasike \u010ditam i po nekoliko puta, recimo, Ha\u0161ekova “Dobrog vojnika \u0160vejka”. Mislim da bi neka svjetska djela trebalo povremeno ponovo \u010ditati jer ostavljaju drugi dojam.<\/p>\n\n\n\n Jesu li roditelji vama, sestri i bratu ostavljali slobodu u izboru zvanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Apsolutno! Dodu\u0161e, malo su bili zate\u010deni mojom odlukom da upi\u0161em studij na Filozofskom fakultetu. Naime, u na\u0161oj obitelji bilo je puno lije\u010dnika; jedan na\u0161 ro\u0111ak bio je dekan sarajevskog Medicinskog fakulteta i govorili su za njega da je najbolji anatom u biv\u0161oj Jugoslaviji, pa se o\u010dekivalo da se i ja upi\u0161em na Medicinski fakultet. Otac je zavr\u0161io Trgova\u010dku akademiju za vrijeme stare Jugoslavije, a u Zagreb je stigao jo\u0161 1934. iz predivnog Kotor Varo\u0161a pokraj Banje Luke. \u010cak je po njegovoj \u017eelji tamo i pokopan, uz svog oca i majku. Majka je bila ku\u0107anica iz Gora\u017eda i nakon \u010detni\u010dkog pokolja 1941. prvo se uputila u Sarajevo gdje se udala za mog oca, a zatim su zajedno stigli u Zagreb. Otac je na Trgu bana Jela\u010di\u0107a imao trgovinu perzijskih tepiha, koja mu je nakon rata oduzeta. Zatim je optu\u017een zbog navodne suradnje s okupatorom na sedam godina zatvora u Staroj Gradi\u0161ci. Strahovito je puno \u010ditao, ali isklju\u010divo biografije i autobiografije, od D\u017eingis kana do Churchilla. \u010cak sam dobio ime po jednom liku iz biografije o D\u017eingis kanu.<\/p>\n\n\n\n Na kojim sajmovima kupujete dokumentarce, kakva je na njima atmosfera te kojim se kriterijima rukovodite?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Najja\u010di sajam odr\u017eava se u Cannesu, proljetni i jesenski, MIPCOM i MIFED, a izgleda poput Zagreba\u010dkog velesajma. Smje\u0161ten je u Palais des Festival gdje se prire\u0111uju koncerti i sli\u010dne glazbene priredbe. Svaka tvrtka ima svoj \u0161tand i svi su ure\u0111eni tematski. Primjerice, kad je humoristi\u010dna serija “Kafi\u0107 Uzdravlje” producenta Jamesa Burrowsa bila veliki hit, tada je Paramountov \u0161tand bio dizajniran kao kafi\u0107 Cheers u Bostonu u kojem se odvijala radnja. NBC pak dizajnira svoj \u0161tand poput svemirskog broda Enterprise iz popularne serije “Zvjezdane staze”. Postoje i specijalizirani nacionalni pregledi koje organiziraju Francuzi, Nijemci i druge zemlje. Jedino je BBC kao ku\u0107a dovoljno jak da napravi samostalni pregled na kojem prika\u017ee vi\u0161e od 600 sati snimljenog materijala te najavi budu\u0107e projekte. Na tim sajmovima \u010desto ispliva neki novi \u017eanr ili trend, primjerice, docu-drama pa onda svi po\u010dnu proizvoditi taj tip dokumentarca. No najvi\u0161e informacija dobivamo preko reklamnih DVD-a i interneta tako da na sajmovima samo finaliziramo kupnju.<\/p>\n\n\n\n Jeste li na tim sajmovima upoznali najve\u0107e autore dokumentaraca poput Davida Attenborougha?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Nekoliko puta sreo sam najpopularnijeg prirodoslovca svijeta Davida Attenborougha, koji je svjetsku slavu stekao dokumentarcima o svijetu \u017eivotinja i prirode, \u010dak imam i njegovu posvetu u knjizi “\u017divot na Zemlji”. Obo\u017eavam njegove filmove, smatram ih vrhom dokumentarizma o prirodi. Upoznao sam i de\u010dke iz Monty Pythona – Michaela Palina, Terryja Jonesa, Johna Cleesea i Terryja Gilliama, koji su me posebno odu\u0161evili. Svi oni napravili su izvanredne samostalne karijere: Cleese se dokazao kao glumac i redatelj, Palin kao pisac i putopisac, Jones kao vrstan povjesni\u010dar, a Gilliam je re\u017eirao neke od mojih najdra\u017eih filmova. Od putopisaca najvi\u0161e volim Michaela Palina i njegov osobni pristup. Goranu Mili\u0107u \u010desto se prigovara zbog njegova stila, no mislim da je upravo to dobro. Lako je oti\u0107i na Maldive, snimiti pla\u017ee i re\u0107i da je to dokumentarac. Ali nije. Dokumentarac mora imati tzv. vodi\u010da, koji gledatelje vodi kroz pri\u010du, a \u0161to je vodi\u010d osobniji, to je bolji i zanimljiviji. Jer vam predstavlja kraj, ljude i situacije na svoj na\u010din. Neki su zamjerali Palinu \u0161to je u serijalu “Nova Europa” Hrvatsku predstavio u samo 20 minuta, i to preko vo\u017enje trabakulom i \u010da\u0161e vina, te snimaka Splita, Hvara i Dubrovnika, me\u0111utim, on nas je tako vidio i ne mo\u017eemo mu zanijekati njegovo osobno vi\u0111enje. Upoznao sam i Jacquesa Cousteaua. Svi oni imaju \u0161iroke poglede na svijet i mogu ispri\u010dati zanimljive dogodov\u0161tine sa svojih putovanja po svijetu.<\/p>\n\n\n\n Smatra se da su najkvalitetniji BBC -jevi dokumentarci. \u0160to je s drugim \u0161kolama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Da, BBC ima fantasti\u010dnu \u0161kolu dokumentaraca s dugom tradicijom. BBC je postao standard, koji je iznimno visok. Neke druge kompanije pribli\u017eile su se BBC-ju, me\u0111utim, mislim da je BBC ipak nedosti\u017ean. Nordijci snimaju odli\u010dne socijalne pri\u010de, Francuzi rade fantasti\u010dne putopise, a Nijemci, primjerice ZDF, uz izvanredne dokumentarce snimaju i prekrasne pri\u010de o \u017eivotinjskom svijetu. Talijani su snimili briljantnu putopisnu seriju “Overland”, koju je publika iznimno dobro prihvatila. Na svijetu vi\u0161e ne postoji ni nekoliko \u010detvornih centimetara koje nije prohodala snimateljska ekipa i snimila dokumentarac. Kad su se Kina i Rusija otvorile svijetu, te su dvije zemlje postale zlatni rudnik za snimanje dokumentaraca. Ali i to je pokriveno. I pande i crni medvjedi su snimljeni, i \u0161to sad? Sve to ponovo se snima, ali na autorski na\u010din, novim tehnologijama.<\/p>\n\n\n\n Znate li koliko stoji proizvodnja jedne epizode putopisa Michaela Palina? I kako se formiraju cijene?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Ne znam to\u010dno koliko stoji proizvodnja putopisa Michaela Palina, ali u svakom slu\u010daju cijena je vrtoglavo visoka, jer on ima fantasti\u010dnu logistiku. S Goranom Mili\u0107em na put ide jo\u0161 samo dvoje ljudi, a s Palinom cijela ekipa kakva kod nas ne postoji ni za snimanja igranog filma. Zna se da \u0107e se Palinovi putopisi prodati u cijelom svijetu tako da se u njih investira veliki novac jer se o\u010dekuje velika zarada. Cijene se formiraju prema broju stanovnika odre\u0111ene zemlje, zatim marketin\u0161kim cijenama i plate\u017enoj mo\u0107i tako da \u0107e BBC platiti isti program 200 puta vi\u0161e nego Hrvatska. – HRT izvanredno kotira jer je godinama partner svim velikim distributerima. Tako i moji kolege i ja imamo dobar status na svim tim sajmovima jer predstavljamo kvalitetnog partnera. I HRT ima svoj \u0161tand na kojemu nudi vlastite proizvode, primjerice, dobro se prodaju hrvatski dokumentarci Stipe Bo\u017ei\u0107a i Marija Saletta, zatim dje\u010dji i igrani programi, a svojedobno su bili veliki hit dokumentarci Petra Krelje.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to na HRT-u nema dokumentaraca o kulturi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Ta je praznina nastala odlaskom Nede Ritz u mirovinu. Katkad sam nai\u0161ao na kulturne dokumentarce i zatim ih kupio, no nikada se nisam time sustavno bavio kako je to radila Neda Ritz. Nedostatak se osjeti. Namjeravate li se i sami oku\u0161ati u snimanju dokumentaraca?<\/strong><\/p>\n\n\n\n – Da, to \u0107e biti ne\u0161to izme\u0111u putopisa i klasi\u010dnog dokumentarca.<\/p>\n\n\n\n razgovarala: Nina O\u017eegovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107 je ro\u0111en 1950. godine u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik na Filozifskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine i po\u010deo raditi kao vanjski suradnik na Radiotelevizije Zagreb u emisiji “Jadranski susreti”. Godine 1981. postaje urednik u Zabavnom programu RTV Zagreb, 1986. je urenik no\u0107nog programa “Program plus” zajedno sa Mignon Mihaljevi\u0107. Urednik Drugog programa Hrvatske radiotelevizije postaje 1990. godine, a godinu dana kasnije i urednik Ratnog programa. Zajedno sa Marijom Nem\u010di\u0107 i Velimirom \u0110ureti\u0107em 1993. godine je urednik prvog i drugog Porina. Iste godine postaje urednik Zabavnog programa HRT.<\/p>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Poznati urednik na HTV-u otkriva tajnu skrivenu iza slogana ‘Odabrao \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107’ te govori o 35 godina karijere i kontroverznim dokumentarnim filmovima \u0110elo Had\u017eiselimovi\u0107 (58), urednik na HRT-u, postao je…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1054,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"h5ap_radio_sources":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-magazin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1053"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1055,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1053\/revisions\/1055"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vjecnavatra.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Smjene<\/h3>\n\n\n\n
Va\u0161u karijeru u zadnje vrijeme prate kontroverze, od zabrane emitiranja va\u0161e reklame za \u0160kodu do navodno problemati\u010dne epizode britanske dokumentarne serije “Istina o hrani”, u kojoj su \u017eene gutale spermu. \u0160to su vam zamjerili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Nogomet u Meduli\u0107evoj<\/p>\n\n\n\n
Kakav status na tim sajmovima i pregledima ima Hrvatska?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Nacional: \u0160to ste odabrali za idu\u0107u godine?
– Emitirat \u0107emo novu seriju Davida Attenborougha “\u017divot hladnokrvnih stvorenja”, u kojoj su autori koristili najmoderniju tehnologiju kako bi pokazali, kako je rekao Attenborough, da ta hladnokrva stvorenja imaju itekako toplu du\u0161u. Kupili smo nove epizode “Overlanda”, prikazat \u0107emo nastavak odli\u010dnog serijala o arhitektonskim \u010dudima.<\/p>\n\n\n\n\n